B

BAJTO alias (=drugačije) BOKšIĆ  Prezime Bajto dolazi od Bajo.  Bokšići su starinom iz Gornjeg Graca. Kada je Vrgorska krajina oslobođena turskog jarma 1690. godine, Bokšići su se, zajedno s franjevcima i brojnim narodom iz zapadne Hercegovine, odselili u Zavojane. Od njih su tamo nastale Bajte. Kasnije su neki Bokšići došli iz Zavojana u Radišiće, a Bajte u Veljake.  Godine 1813. Bajto Filip sin Mate iz Zavojana kod Vrgorca ženi Matiju kći Grge Čuljka iz Klobuka i nastanjuje se u Klobuku. Slijedeće godine 1814., krštena je Matija kći Filipa Bajtića iz Klobuka i Matije Čuljak. Četiri godine kasnije (1818.) kršten je njihov sin Ante. Potom je Matija umrla a Filip je oženio Ivu Marković, alias Granić, alias Tamburović i s njom imao troje djece.    

BARBARIĆ alias LESKO - BULIĆ Prezime Barbarić dolazi od Barbara.  Barbarići su različitog krvnog podrijetla. Jednima je starina u Blatnici, drugima u Knešpolju, dok su treći nastali od Bulića - Leska. U Klobuk su došli iz Blatnice. Godine 1860. Ante Barbarić sin Ante i Anice rođ. Dugandžić ženi Katu kći Tome Tolja i Jele rođ. Grbavac. Oni su 1864. dobili sina Matu. Upisano je da je Mate sin Ante Barbarića iz Klobuka i Kate Tolj.  Među Barbarićima ističu se: fra Marko Barbarić rođen 1864., mučenik, i njegov brat Petar Barbarić, rođen deset godina kasnije (1874.), te fra Bonifacije i s. Bonifacija Barbarić.  Oko 1870. rođen je sin Ivan Barbarić, a oko 1876. rođena je kćerka Ora. Ora se udala u Grljeviće za Ivana Kordića i dobila devetero djece: osam kćeriju i jednoga sina.  Ivan je otputovao u Hrvatsku. Jedna njegov sin je imao trinaestero djece. Od njihovih potomaka ima dosta duhovnih zvanja.  Petar nije stupio u franjevačko sjemenište jer franjevci nisu rado primali po   dječaka iz iste obitelji.  Dana 29. srpnja rođena, a l. kolovoza 1886. krštena je Jela (Helena) kći Ante Barbarića iz šiljevišta i Kate Tolj. Kuma je bila Janja Barbarić. Sin Boška Barbarić a i Dragice rođ. Petrović dobio je ime Petar po Petru Barbariću. Kasnije je mladi Petar stupio u Franjevački red i dobio ime fra Borufacije.     

BARBIR Prezime Barbir dolazi od barbir - brijač, talijanski barbiere. Prezime znači ranar, vidar, pučki liječnik.  Profesor Vice Barbir došao je iz Prologa 1964. godine u Klobuk. Predaje već 35 godina povijest i zemljopis učenicima od 5. do 8. razreda osmogodišnje škole. Tu se oženio s Jelenom Barbarić. U obitelji imaju dvoje djece: Peru i Ornelu.     

BEBEK Bebek dolazi od bebek.  Bebeci su podrijetlom od starog biokovskog plemena Bašića iz sela Rašćana. Tijekom vremena razdijelili su se na Bašiće, Kovačeviće, Ožiće i Bebeke. U starim župnim maticama u Rašćanima često su upisivani s dva prezimena Ožić iliti Bebek, što se kasnije razdvojilo u dva posebna prezimena Ožić i Bebek. Bebeci se na podurčju Hercegovine prvi put spominju 1742. Biskup fra Pavo Dragičević je u Vojnićima zatekao dva domaćinstva, i to: Petar Bebek s 10 članova i Ante Bebek, čija je obitelj brojila 3 člana.  Od Bebeka su tijekom vremena nastali u Vojnićima Živkušići kao novo prezime. To je nastalo tako što je Paško Bebek iz Vojnić a bio oženjen Anticom Živković iz susjednog sela Banja. Anticu su nazvali Živkuša, iz čega su njezini potomci dobili nadimak Živkušić, što je preraslo u njihovo stalno prezime prije gotovo 200 godina.  Godine 1897. krštena je Matija kći Pavla Bebeka iz Klobuka i Mate Petrović.     

BIKIĆ Bikić alias Grbavac  Bikić dolazi od Bika/Biko-bil  koji ima bjelkastu, svijetlu boju kose .  Godine 1867. kršten je Ante sin Ivana Bikića iz Klobuka i Ive Madunović. Dvadesetak godina kasnije u Matici krštenih župe Klobuk upisano je krštenje Vidana i Vide blizanaca Ante Bikića iz Klobuka i Ane Ćutuk. Godine 1894. kršten je Ivan sin Ante Bikića iz Klobuka i Ane Ćutuk.     

BLAŠKIĆ alias PETROVIĆ - VUKOJEVIĆ Prezime Blaškić dolazi od Blaž- evi nasljednici.  U Matičnim knjigama spominje se da su u Klobuku i Osoju stanovale obitelji s prezimenom Blaškić.  U Matici krštenih 1893. krštena je Mara kći Ante Blaškića iz Klobuka i Ruže Kondža. Malo kasnije (1899.) kršten je Cvitan sin Grge Blaškića iz Osoja i Mare Pezić. Obje obitelji su imale po   djece.     BORAS Boras dolazi od Boro - Borislav.  Borasi potječu iz zaseoka Borasi u Gornjoj Vitini. U zaselku Borasi nalaze se ostaci starokršćanske crkve. Današnji oblik prezimena Boras ranije je različito u dokumentima zapisivan, na primjer Borasić, Borislavić, Borisavljević, Borasović i slično, dok se konačno nije ustalio sadašnji skraćeni oblik Boras.  Najstariji pisani spomen o njima nalazi se u Ljetopisu fra Pavla šilobadovića u Makarskoj. Tu piše da je 1668. godine ubijen hajduk Vid Borisalić (Boras). Osim toga podatka, među popisanim privilegiranim obiteljima, što su ga 1695. načinile mletačke vlasti, u Zaostrogu nalazi se i obitelj Borisavića.  Biskup fra Pavao Dragičević zapisao je 1742. šimuna Borisavljevića iz Klobuka sa sedam članova obitelji. Kasnije, 1768. upisan je Ivan Borisavljević iz Klobuka. Njegovo domaćinstvo je imalo devet članova. Kasnije (1789.) u Matici krštenih je upisana Matija kći Filipa Borasa iz Klobuka i Marte Ravlić iz Poljica.  Slijedeće godine ista obitelj je dobila kćerku Cvitu, a 1793. godine kršten je njihov sin Nikola. Godine 1833. kršten je Mate sin Marka Borasa iz Ljutovlja i Jurke Jakićević. Malo kasnije, 1837. godine kršten je šimun sin Marka Borasa iz Ljutovlja i Jurke Jakićević. Kasnije se to prezime uglavnom uvijek spominje da je iz Klobuka. Godine 1900. kršten je Ante sin Ivana Borasa s Brda i Ive Artuković. Iste godine kršten je i Krunoslav sin Grge Borasa s Brda i Mare Artuković.  Kasnije su se Borasi raselili u brojna mjesta Bosne i Hercegovine. Tako je u Blagaj 1830. godine došao Jozo, sin Ante Borasa koji se 1831. oženio Matijom kćeri Marka Brnasa iz Zagvozda, s kojom je imao dva sina: Grgu 1832. i Blaža 1837. godine. U Mostar je iz Vitine došao Ivan, sin Frane sina Martinova, koji je rođen 1852., a oženio se u Mostaru 1882. Martom, kćeri Cvitana Spuževića iz Rodoča, s kojom je imao: Franu 1883., Pavu 1888., Petra 1893. i Alojzija 1895. godine.    

BOŽIĆ alias BRKIĆ Prezime Božić dolazi od Bože/i-nih potomaka.  U Hercegovini postoji nekoliko rodova Božića, koji nisu istoga podrijetla. Prvima je postojbina u Blizancima, drugi su nastali od Pralasa starinom šimići, dok su treći nastali oko Konjica. Postoje i Božić i u Klobuku koji su promijenili prezime u Brkić. Godine 1818. krštena je Anđa kći Ilije Božića iz Vojnića i Ruže Vukojević. Ilija je ubrzo, ne samo promijenio mjesto boravka nego i prezime u Brkić. Tako godine 1824. kršten je Jure sin Ilije Brkića iz Klobuka i Ruže Vukojević. Godine 1844. krštena je Mara kći Andrije Božića iz Klobuka i Agice Rašić. Ponovno 1849. upisano je u Maticu krštenih župe Veljaci: Mate sin Joze Brkića iz Klobuka i Ruže Međugorac.     

BRITVAR Prezime Britvar - od britve.  Britvar Stipe je oko 1965. došao u Klobuk i oženio se Elizabetom Petrović.    

BRKIĆ alias BOŽIĆ   Prezime Brkić dolazi od brko  čovjek koji ima velike brkove . Brkići su se nekada prezivali Božići. Brkići su na Ančića Staje u Tihaljini došli iz susjednog klobučkog zaseoka Vlake. U maticama ružićke župe spominju se od 1838., a prezime Brkić, drugačije Božić, spominje se zadnji put 1860.  Prezime Brkić je vrlo rašireno, bez obzira na područje, nacionalnu ili vjersku pripadnost.  Brkići su starinom iz Vodica. Došao je najprije Ante Brkić. On je imao sina Matu. Mate je imao sina Antu. Ovaj Ante je imao sina Matu. Mate je svome sinu dao ime Ante. Ante je dao svome sinu ime Miljenko.  Godine 1865. kršten je Ivan sin Blaža Brkića iz Klobuka i šime rođ. Grgić. Brkići su na Vlakama 1942. pripojeni župi Klobuk. Tadašnji kućedomaćini su bili: Grgo Brkić, Mate Brkić, Ivan Brkić.    

BULIĆ Bulić dolazi od Bule- Budislav/Budimir/Budimal.  U matičnoj knjizi krštenih 1852. zapisano je krštenje Jele kćeri Blaža Bulića iz Klobuka i šime Grgić. Tijekom sljedećih dvadesetak godina kršteno je   petero djece, svi iz Klobuka. Godine 1875. kršten je Mate sin Joze Bulića iz šiljevišta i Janje Barbarić -Lesko. Slijedećih petnaestak godina uz prezime Bulić slijede dodatci da su iz šiljevišta, potom se ponovno upisuje da su iz Klobuka. Tek 1896. ponovno se uspisuje da su krštena djeca iz obitelji Bulić iz šiljevišta i iz Klobuka. Za iste osobe je upisivano mjesto stanovanja sad jedno sad drugo. Godine 1901. kršten je Luka sin Cvitana Bulića iz Klobuka i Kate rođ. Petrović. Dvije godine kasnije, 1903., krštena su dva brata: Stanko i Petar, sinovi Cvitana Bulića i Kate rođ. Petrović. Godine 1906. kršten je Jozo, sin Cvitana Bulića iz šiljevišta i Kate Petrović.